Bregovita Hrvatska


Bregovita Hrvatska obuhvaća centralni i sjeverozapadni dio, odnosno regiju Zapadna kontinentalna Hrvatska s ukupno pet vinogradarskih podregija. To je tipično kontinentalno vinogradarsko područje, pa sukladno tome nalazimo i vina takvih karakteristika – većinom su bijela, naglašene svježine i voćnosti. Vinova loza se ovdje tradicionalno uzgaja, još od Rimskog carstva. Kroz povijest, a i danas predstavlja važnu poljoprivrednu kulturu.

Vinogradi Bregovite Hrvatske su smješteni na povišenim terenima, a to su obronci planina i nižeg gorja, koji na svojim južnim padinama imaju izvrsne uvjete za proizvodnju visokokvalitetnog grožđa. Vinogradi se penju i iznad 400 m nadmorske visine, u ponekim slučajevima su jako strmi, ali prevladavaju pitomi, blago nagnuti brežuljci. Najviše je vinograda u Zagorju i Međimurju, te na Plešivici, a cijelo područje karakteriziraju bijela vina, u pravilu svježa i lagana, vrlo lijepih cvjetnih i voćnih aroma.

Klimatske karakteristike su uvjetovale razvoj tipičnog kontinentalnog sortimenta. To su iste sorte kao i u susjednim zemljama, u ove krajeve introducirane prije stotinjak godina. Općenito možemo reći da je ova regija vrlo bogata sortama, tako da se i tržištu nude vrlo raznovrsna vina. Najvažnija sorta je Graševina, u većoj mjeri nalazimo još i Chardonnay, Pinot-e (bijeli, sivi i crni), te Rizling rajnski. U mnogim vinogradima se uzgajaju i Sauvignon bijeli, Traminac, Frankovka, Silvanac zeleni, te autohtoni Škrlet i Moslavac. Od internacionalnih sorata važni su još Portugizac, a posljednjih godina Merlot, Cabernet sauvignon i Syrah.