Hrvatska Istra i Kvarner

/ / Hrvatska Istra i Kvarner

Od davnina se vinova loza uzgaja na području Hrvatske Istre i Kvarnera o čemu postoje brojni zapisi i arheološka nalazišta. Prvi podaci o ugledu vina iz podregije Hrvatske Istre mogu se povezati s činjenicom da se u raškom zaljevu blizu Raklja jedan zemljopisni predio i danas naziva Kalavojna, što vjerojatno potječe od grčkog naziva za „dobro vino“ (grč. καλός: dobar, i οίνος: vino). Vjerojatno i naziv mjesta na području Kvarnera, Novi Vinodolski potječe od latinskih riječi Vallis (dolina) i vineari (vinski). Uz ove i brojni sui dokazi o uživanju vina na ovom području, a i danas leže na dnu mora na lokalitetima potonulih galija s amforama koje su bile namijenjene trgovini vina na području Sredozemlja.

Okolinski uvjeti za uzgoj vinove loze u Istri su jedinstveni u svijetu. Tla Istre podijeljena su na nekoliko cjelina. Na zapadnom i južnom dijelu poluotoka prevladavaju crvena tla, „Crvene Istre“, koja se uzdiže na flišne padine prelazeći u „Sivu“ da bi na sjeveroistoku u brdsko – planinskom području Čićarije završila na bijelim tlima, „Bijele Istre“. Poput tla jedinstvena je i klima koja se mijenja od obale Jadranskog mora prema unutrašnjosti poluotoka. Obalom, prema jugu, bogatstvo područja Kvarnera vezano je uz krške strmine koje se spuštaju s vrhova Učke, Vinodolsku dolinu te otoke: Krk, Susak, Rab i Pag.

Otok Susak je jedna od posebnosti ove regije, sav od pijeska, prekriven vinogradima i trstikom.  Kiselo pjeskovito tlo pokazalo se neuvjetno za razvoj patogena filoksere, pa je otok bio jedno od rijetkih mjesta u Europi na kojem krajem 19. stoljeća filoksera (Phylloxera vastatrix) nije poharala vinograde. Otočani su lako uočili komparativnu prednost, pretvorili otok u veliki vinograd i u vrijeme nestašice vina dobro zarađivali. Autohtone sorte otoka Trojiščina i Sansigot koje su gotovo nestale ali danas se ponovno stvaraju matični vinogradi, a one se vračaju se u proizvodnju.

Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču, osnovan od strane Istarskog sabora započeo  je sa radom 1875. godine te je u istarsko podneblje uveo nove vinske sorte, one otpornije na plamenjaču i ostale bolesti vinove loze  Najvažnije aktivnosti instituta su znanstvena istraživanja vezana uz autohtone sorte vinove loze, kakvoću maslinova ulja i rakija, a osim toga uvelike pomeže pri očuvanju istih, prenošenjem novih saznanja vezanih uz proizvodnju, tržišno poslovanje i razvoj vinskog turizma.

Najznačajnija i najzastupljenija bijela sorta Istre je Malvazija istarska koja daje različite stilove vina pri čemu prevladaju srednje do jako alkoholna vina, uravnoteženih kiselina i izraženih aroma. Uz više muškatnih sorata posebno se ističe vino Zaštićene oznake izvornosti (ZOI) „Muškat momjanski“ koji se proizvodi na području Momjana od sorte Muškat bijeli. Crna vina Istre, tamnih su nijansi crvene do ljubičaste boje, izraženih voćnih aroma, a dominira sorta Teran uz Borgonju (Frankovku), Merlot, Muškat ružu, Hrvaticu, Cabernet sauvignon i Refošk. Zahvaljujući utjecaju mediteranske klime i oceanskog zraka vina s područja Kvarnera odlikuju se svježinom, izrazitom pitkošću i naglašenim sortnim aromama. Isto tako, blaga klima pogoduje proizvodnji bogatih, punih vina s mnogo intenziteta i slojevitosti.  Sortiment je posljedica dugogodišnjeg uzgoja vinove loze na ovim područjima, a mnoge od njih, poput Žlahtine, Gegića, Sušćana, Sušića, Maraštine i Plavine smatraju se autohtonim za ovo područje. Slavna je i Bakarska vodica, pjenušavo vino koje se proizvodilo u gradu Bakru i njegovoj okolici uglavnom od grožđa starih autohtonih sorti uzgojenih na Bakarskim terasama.

Ova vinska regija je posebno orijentirana prema turizmu, a vina su joj nezaobilazan dio turističke ponude.  Dobro označene i po sadržaju prepoznatljive vinske ceste vode do velikog broja vinara koji uz odlična istarska vina nude i domaću hranu. Bogata turistička ponuda Istre, uz razvijeni eno-gastro turizam i brojne manifestacije vezane uz vino („Vinistra“, „Dan otvorenih podruma“, „Dan vina“,… itd.), svake godine privlače vrlo veliki broj turista.

Istra 2014. i 2015. uvrštena u 10 najboljih vinskih destinacija svijeta, a 2016. u 10 najboljih vinskih destinacija Europe.