Slavonija i hrvatsko Podunavlje

/ / Slavonija i hrvatsko Podunavlje

Pretpostavlja se da su Kelti, još u predrimsko doba, u 4. stoljeću prije Krista na području vinogradarske regije Slavonije i hrvatskog Podunavlja uzgajali vinovu lozu. Međutim povijesni podatci o vinogradarstvu i vinarstvu vežu se uz Rimsko carstvo i cara Marka Aurelija, koji ukida zabranu sadnje vinove loze i svoje legije potiče da na obroncima Fruške gore, sade vinograde. Arheološka istraživanja nesumnjivo ukazuju da se na ovom području njegovao uzgoj vinove loze i proizvodnja vina, te postoji mišljenje da su Rimljani, upravo zbog cvatućih vinograda, Požešku kotlinu smještenu u srcu Slavonije nazvali Vallis Aurea.

Ovo je područje umjereno kontinentalne klime s pravilnom izmjenom godišnjih doba i optimalnim okolinskim uvjetima za uzgoj vinove loze. Podunavlje prije svega karakterizira blago valoviti reljef padina Fruške gore u okolici Iloka, Banskog brda u Baranji i Daljske planine u okolici Erduta koja se strmo obrušava na Dunav. Uz rijeku Dunav vezana su tri izuzetna vinogorja: Srijem, Erdut i Baranja. Vinogorja podregije Slavonije: Kutjevo, Požega – Pleternica, Pakrac, Daruvar, Nova Gradiška, Slavonski Brod, Đakovo, Feričanci, Orahovica – Slatina te Virovitica smještena su na padinama središnjeg slavonskog gorja koje čine planine Psunj, Papuk (Geopark pod zaštitom UNSCO-a), Krndija, Dilj gora i Požeška gora koje zatvaraju Požešku kotlinu. Sami vinogradi leže na blagim padinama na nadmorskim visinama od 150 do 450 metara. U ovom su području najveće površine pod vinogradima u Republici Hrvatskoj, a brojni vinari, proizvode neka od najboljih vina kontinentalnih vinorodnih podneblja na svijetu.

Vodeća sorta je Graševina koju ovisno o vinogorju i stilu proizvodnje vina nalazimo u bezbrojno mnogo varijacija od vrhunskih pjenušavih vina, svježih i laganih, mladih Graševina do kompleksnih odležanih vina bujnog tijela te svih kategorija predikatanih vina. Svojom raznolikošću podneblje je pogodno za uzgoj mnogih bijelih sorata poput Chardonnay-a, Pinota sivog, Pinota bijelog, Sauvignona, Traminca, Zelenca slatkog, Rizvanca, Silvanca, Rizlinga Rajnskog te Muškata žutog. U novije vrijeme ističu se i brojna vrhunska crna vina Pinota crnog, Merlota, Frankovke, Cabernet sauvignona, Cabernet Franca, Zweigelta, Portugizca pa čak i Syraha. Iako dominira Graševina i bijele sorte, mnoga se crna vina izvrsno slažu s tradicionalnom kuhinjom regije.

Kratki film –  Graševina Croatica