Središnja bregovita Hrvatska

/ / Središnja bregovita Hrvatska

Središnja bregovita Hrvatska snažno je povezana s vinovom lozom o čemu svjedoče arheološki nalazi, stari više od sedamdeset milijuna godina na području Radoboja u Hrvatskom Zagorju. Ipak čuvenu ljubav prema vinovoj lozi, ovaj kraj može zahvaliti starim narodima Tračanima, Ilirima i Keltima koji su uzgajali vinovu lozu i od nje proizvodili vino te Rimljanima koji su njen uzgoj ponekad branili, a ponekad poticali.

Ovo područje čini pet vinogradarskih podregija ili bolje rečeno pet različitih Zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI) sa svojim vinogorjima. Na krajnjem istoku, uz rijeku Savu, smještena je Moslavina s vinogradima na blagim obroncima Moslavačke gore. Sjevernije na pitomim obroncima planina Medvednice, Kalnika i Bilogore smjestili su se vinogradi podregije Prigorje – Bilogora. Zagorje – Međimurje najsjevernije je područje uzgoja vinove loze u Hrvatskoj s karakterističnim brežuljkastim položajima koji se prema sjeveru vežu s Alpama, dok su za Plešivicu karakteristični slikoviti i jedinstveni vinogradarski amfiteatri Žumberačkog gorja. U području slijeva rijeke Kupe te njenih pritoka Mrežnice i Dobre, na niskom brežuljkastom gorju Vukomeričkih gorica smješteni su vinogradi vinogradarske podregije Pokuplje.

Klima je umjereno kontinentalna, pogodna za proizvodnju bijelih vina. Najzastupljenije sorte su Graševina, Pinot sivi, Pinot bijeli, Rajnski rizling, Chardonnay, Kraljevina, Moslavac, Sauvignon i Muškat žuti. Svakako su vrijedne spomena i druge sorte poput Škrleta i Kleščeca. Ovo je kraj i autohtonih, slabije zastupljenih sorata poput Sokola, Velike beline, Beline smudne, Črnine kasne te mnogih drugih.  Vina su srednje alkoholna, umjerenih do visokih kiselina, ekstraktna, u pravilu svježa i pitka, lijepih cvjetnih, voćnih i začinskih aroma. Područje je to i izvrsnih pjenušavih vina tipične svježine i lepršavosti, uglavnom proizvedenih od mješavina sorata. Nerijetko nalazimo prekrasne pjenušce autohtonih sorata: Kraljevine, Moslavca, Škrleta, Plaveca žutog ili Šipona. Umjereno tople jeseni i uvjeti za stvaranje plemenite plijesni, u pojedinim godinama omogućuju proizvodnju kompleksnih, gustih, viskoznih te kiselinama relativno bogatih predikatnih vina, izuzetno izražene arome. Područje je ovo i proizvodnje crnih i ružičastih vina. Crna vina su različitih nijansi rubin crvene boje, svježa, srednje do jako alkoholna, umjerenog intenziteta tanina te izraženih voćnih aroma. Iako se crna vina u ovom kraju piju uglavnom mlada mogu se proizvesti i kompleksna crna vina pogodna za odležavanje, a najzastupljenije crne sorte su Frankovka, Pinot crni, Portugizac i Cabernet sauvignon.