Slavonija i hrvatsko Podunavlje
Pretpostavlja se da su Kelti, još u predrimsko doba, u 4. stoljeću prije Krista na području vinogradarske regije Slavonije i hrvatskog Podunavlja uzgajali vinovu lozu. Međutim povijesni podatci o vinogradarstvu i vinarstvu vežu se uz Rimsko carstvo i cara Marka Aurelija, koji ukida zabranu sadnje vinove loze i svoje legije potiče da na obroncima Fruške gore, sade vinograde. Arheološka istraživanja nesumnjivo ukazuju da se na ovom području njegovao uzgoj vinove loze i proizvodnja vina, te postoji mišljenje da su Rimljani, upravo zbog cvatućih vinograda, Požešku kotlinu smještenu u srcu Slavonije nazvali Vallis Aurea.
Vinogradarstvo je na ovome području bilo zanemareno u razdoblju turske okupacije ( 1527-1687. Nakon protijerivanja Turaka bečki dvor darivao je velike posijede feudalcima (u Vukovaru grofu Elzu, u Ilok Odescalchiu, a velike površine u Baranji vojskovođi Eugenu Savojskom, grofu Jankoviću Daruvar itd.). Đakovačka biskupija na tim posjedima organizira vinogradarsku i vinarsku proizvodnju. Krajem 19. stoljeća filoksera je uništila vinograde kao i uvećini vinskih zemalja starog svijeta, ali i omogućila dolazak novih sorti poput Graševine (Welschriesling), Silvanca zelenog ili Rajnskog rizlinga, te nestanak dotadašnjih udomaćenih sorti. Nakon Drugog svjetskog rata osnivaju se veliki vinogradarski pogoni (poput PIK Belja -Kneževi vinogradi u vinogorju Baranja, IPK Osijek-Erdut, PIK Vukovar-Ilok i LŠG “Jelen”, OOUR “Ilok” u vinogorju Srijem, PPK Kutjevo, PK Orahovica, PIK Đakovo itd. ). Izgradnjom za to doba suvremenih vinskih podruma (Vukovar, Kutjevo, Erdut), odnosno modernizacijom starih (u razdoblju od 1960. do 1990.) učinjen je značajan napredak u ovoj grani gospodarstva, a mnogim njemačkim sortama pridružuju se i francuske sorte većinom iz obitelji Pinota. Agresijom na RH (1991.-1995.) učinjene su i za vinogradarstvo i vinarstvo u Baranji i Podunavlju velike štete, da bi nakon mirne reintegracije ponovno započeo razvoj ove značajne grane gospodarstva. Danas se u regiji nalazi veliki broj obiteljskih vinarija koje povezuju vinarstvo i turizam, ova regija pokriva 30.5 % vinograda cijele Hrvatske.
Ovo je područje umjereno kontinentalne klime s pravilnom izmjenom godišnjih doba i optimalnim okolinskim uvjetima za uzgoj vinove loze. Podunavlje prije svega karakterizira blago valoviti reljef padina Fruške gore u okolici Iloka, Banskog brda u Baranji i Daljske planine u okolici Erduta koja se strmo obrušava na Dunav. Uz rijeku Dunav vezana su tri izuzetna vinogorja: Srijem, Erdut i Baranja. Vinogorja podregije Slavonije: Kutjevo, Požega – Pleternica, Pakrac, Daruvar, Nova Gradiška, Slavonski Brod, Đakovo, Feričanci, Orahovica – Slatina te Virovitica smještena su na padinama središnjeg slavonskog gorja koje čine planine Psunj, Papuk (Geopark pod zaštitom UNSCO-a), Krndija, Dilj gora i Požeška gora koje zatvaraju Požešku kotlinu. Sami vinogradi leže na blagim padinama na nadmorskim visinama od 150 do 450 metara. U ovom su području najveće površine pod vinogradima u Republici Hrvatskoj, a brojni vinari, proizvode neka od najboljih vina kontinentalnih vinorodnih podneblja na svijetu.
Vodeća sorta je Graševina koju ovisno o vinogorju i stilu proizvodnje vina nalazimo u bezbrojno mnogo varijacija od vrhunskih pjenušavih vina, svježih i laganih, mladih Graševina do kompleksnih odležanih vina bujnog tijela te svih kategorija predikatanih vina. Svojom raznolikošću podneblje je pogodno za uzgoj mnogih bijelih sorata poput Chardonnay-a, Pinota sivog, Pinota bijelog, Sauvignona, Traminca, Zelenca slatkog, Rizvanca, Silvanca, Rizlinga Rajnskog te Muškata žutog. U novije vrijeme ističu se i brojna vrhunska crna vina Pinota crnog, Merlota, Frankovke, Cabernet sauvignona, Cabernet Franca, Zweigelta, Portugizca pa čak i Syraha. Iako dominira Graševina i bijele sorte, mnoga se crna vina izvrsno slažu s tradicionalnom kuhinjom regije.
Ledene berbe redovito uspijevaju, te zajedno s berbama prosušenih bobica i izbora prosušenih bobica osvajaju najviša odličja na najpoznatijim svjetskim natjecanjima poput Decanter World Wine Awards ili Mundus Vini.
Kratki film – Graševina Croatica
