Slavonija

Tipični predstavnici bijelih sorti

  • graševina
  • chardonnay
  • pinot gris
  • sauvignon blanc
  • rajnski rizling
  • silvanac zeleni

Tipični predstavnici crnih sorti

  • pinot crni
  • frankovka
  • merlot
  • cabernet sauvignon

Istaknuta vinogorja

  • vinogorje Daruvar
  • vinogorje Đakovo
  • vinogorje Feričanci
  • vinogorje Kutjevo
  • vinogorje Orahovica
  • vinogorje Slavonski Brod

 

Slavonija je velika vinska regija s dugom tradicijom uzgoja vinove loze po obroncima svih svojih brda, od Bilogore do Papuka. Tako veliku regiju u jedinstvenu cjelinu objedinjuje klima koja je gotovo jednaka u svim njenim dijelovima. Najvažnija joj je značajka da su jeseni toplije od proljeća, što povoljno djeluje na prirodni proces nakupljanja grožđanog sladora, glavnog uzročnika visoke kvalitete vina.

Povijest vina u Slavoniji je bila burna. Arheološki nalazi ukazuju na činjenicu da se vino i u ovom kraju proizvodilo još za Rimljana, no čini se da je njihov odlazak bio poguban za vinovu lozu, jer se njen uzgoj ponovno spominje tek u 13. stoljeću. Zasluge za povratak vinske kulture u Slavoniju prije svega pripadaju cistercitima iz samostana u Kutjevu koji su po svojem dolasku u ove krajeve organizirali svu poljoprivrednu proizvodnju, pa tako i za kršćansku kulturu važne vinove loze. Za vrijeme vladavine Turaka, vino opet nestaje sa scene i vraća se tek nakon njihovog povlačenja. Tada su glavni nosioci povratka bili opet Crkva, prvenstveno u vidu Đakovačke biskupije, ali i plemstvo poput grofova Janković iz Daruvara. Sljedeći težak udarac vinarstvu Slavonije nanijela je biljna uš zvana filoksera ili žilogriz, krajem 19. stoljeća. Kratkoročna posljedica je bila uništena proizvodnja, a dugoročna dolazak novih sorti uglavnom njemačkog porijekla, poput graševine (Welschriesling), silvanca zelenog ili rajnskog rizlinga, te nestanak dotadašnjih autohtonih sorti. Nakon Drugog svjetskog rata njemačkim su se sortama pridružile još i francuske, pretežno iz familije Pinota, te tako stvorile konačnu sliku današnjeg sortimenta.

Graševina je svakako najvrjednija slavonska eno-ikona, koja je nažalost često neshvaćena zbog njenog nedovoljno „nobl“ imena, ali i zbog nekih primjeraka iz ravničarskih dijelova od proizvođača koji ne mare dovoljno za kvalitetu. Graševini idealno odgovara slavonska klima i bogato tlo. Njena kasna priroda odlično se poklopila s prohladnim proljećima i toplim jesenima. Kada se vinograd izdigne na kvalitetan položaj, zbog strujanja zraka anulira se njena najveća mana (sklonost truljenju). Zatim, kada se izloži suncu na za to primjerenim kosinama, zbog kvalitetnog prikupljanja sladora, te se smanji prinos, rezultat u boci mora biti fantastičan.

Aroma kod slavonskih graševina je vrlo bogata, obično prevladavaju voćne nijanse, prvenstveno jabuka, a povremeno i drugog zrelog voća. Gotovo u pravilu susrećemo i nježne nijanse badema, zatim herbalne note koje vrlo često podsjećaju na kamilicu, zeleni čaj i sijeno. Arome slatkastog cvijeća i meda rastu u vinu sukladno ostatku neprovrelog šećera i uvjetovane su kasnijim rokovima berbe, pa će primjerci kasnih i izbornih berbi obilovati aromama livadnog cvijeća, meda od bagrema i slatkog od dunje. Okus je kod graševina uvijek dovoljno živ zahvaljujući prirodno visokim kiselinama, koje u suglasju s bogatima ekstraktom, malom količinom neprovrelog šećera i solidnim alkoholom stvaraju u ustima osjećaj punoće i slasnosti. Završetak obično karakterizira blaga gorkastost na aftertasteu koja daje graševini konačni jedinstveni izričaj.

Rajnski rizling je druga slavonska eno-ikona, ali je vezana uz mnogo užu površinu od graševine. Najbolja vina dolaze gotovo isključivo iz kutjevačkog vinogorja. Ondje je rajnski rizling vrlo bogat aromama, pretežno cvjetnog karaktera s primjesama agruma i tragovima „ozbiljnih“ i decentnih nota kerozina. Pun okus i idealni aromatski sklop ostvaruje se tek nakon jedne godine ležanja, pa je za najbolju kvalitetu potrebno malo pričekati. Stilski su vina najsličnija uzorima iz njemačke regije Pfalz.

Sve burgundske sorte se ovdje jako dobro snalaze. Kvalitetom iskaču chardonnay i pinot crni, a povremeno i pinot sivi. Bordoške sorte su također prisutne, bijele i crne. Cabernet sauvignon uspijeva u najboljim godinama, dok merlot i sauvignon blanc redovno daju izvrsne rezultate.

Na najvišim položajima slavonskih brda uzgaja se grožđe za visoke predikate. Ledene berbe gotovo redovito uspijevaju, te zajedno s berbama prosušenih bobica osvajaju najviša odličja na najpoznatijim svjetskim natjecanjima poput Decanter World Wine Awards ili Mundus Vini.