Istra

Tipični predstavnici bijelih sorti

  • malvazija
  • muškat

Tipični predstavnici crnih sorti

  • teran
  • merlot
  • cabernet sauvignon

Najvažnija vinogorja

  • vinogorje Zapadna Istra; Buje, Umag, Poreč
  • vinogorje Centralna Istra; Pazin, Motovun

Povijest vinove loze u Istri jednako je duga kao i povijest njene civilizacije. Uvjerljivi je dokaz za to naziv uvale Kalavojna kod Pule, kojeg su joj nadjenuli još kolonijalni Grci, a u prijevodu znači Uvala dobrog vina.

Povoljna klima, topla ljeta i stabilizirajući utjecaj mora u obalnom području zapadne Istre oko Umaga i Buja, te visoka nadmorska visina vinograda središnje Istre, uglavnom smještenih na obroncima Ćićarije, vrlo su povoljno djelovali na razvoj i njegovanje tisućljetne tradicije vinarstva. Danas je zahvaljujući toj neprekidanoj tradiciji Istra jedna od najvećih vinogradarskih regija u Hrvatskoj, čija ukupna površina prelazi 6000 hektara vinograda.

Zanimljivost je Istre da su dvije sorte apsolutno dominantne u svim njenim dijelovima, usprkos bitno različitim klimatsko pedološkim uvjetima kod pojedinih. Riječ je o malvaziji i teranu. Obalni dio zapadne Istre odlikuje blaga mediteranska klima, te položaji koji su uglavnom okrenuti i nagnuti prema moru s kojeg dolaze vjetrovi i zračne struje neophodne za zdravlje vinograda. Unutrašnjost (središnja Istra) bez izravnog utjecaja mora više je kontinentalnog karaktera. U dolinama se znaju zadržati magle, a temperature su, naročito noću, i nekoliko stupnjeva niže. Klasični, visoki vinogradarski položaji uspješno anuliraju prvu različitost, no razlika u temperaturi svakako značajno utječe na konačni izgled i stil vina. Obalna vina su zrelija, s dominirajućim voćnim aromama, dok su ona iz unutrašnjosti življa, bogatija mineralima i notama cvijeća.

Velika se važnost pridaje vrsti tla. Crljenica prevladava u obalnim dijelovima dok je u unutrašnjosti dominantna „bijela zemlja“, pa shodno tome proizvođači iz pojedinih dijelova često naglašavaju superiornost jednog tla nad drugim, ovisno odakle agitator dolazi. No, obje su zemlje vrlo plodne i same po sebi nisu posebno pogodne za vrhunska vina, no zbog podloge koja se nalazi ispod tla, a u čitavoj Istri je najčešće vapnenačka, stvar se bitno mijenja. Za dobar vinogradarski položaj dubina tla do vapnenačke podloge ne smije biti prevelika, a samo tlo mora biti dovoljno propusno, pa će u tom slučaju vina s jednog i drugog tla biti vrlo dobra, uz naravno male razlike u karakteru aroma i okusa.

Najvažnija eno-ikona Istre je malvazija. Riječ je o sorti koja je posljednjih desetak godina probila lokalne okvire, obilježila vinarsku scenu cijele Hrvatske te je jedan od najsnažnijih izvoznih aduta. Obilnog i bujnog roda, desetljećima je služila kao jednostavno stolno vino, no pojavom nove generacije modernih vinara sredinom devedesetih, koji su značajno smanjili urode, otkrili smo novu malvaziju. Danas je krasi iznimno obilje primarnih aroma koje se kreću u rasponu od mineralnih nota i tonova agruma, preko cvjetnih miomirisa do zrelog kontinentalnog i južnog voća. Okus također posjeduje jako dobar potencijal, redovno bogat ekstraktom, nekad blažeg i osvježavajućeg karaktera, a nekad snažniji, puniji i zreliji, u obje varijante jednako dobar.

Teran je sljedeća eno-ikona Istre. On je, kao i malvazija, vrlo bujna sorta, nešto viših kiselina, pa mu je prilikom berbe potrebna velika pažnja i strpljenje, te osjetno smanjivanje uroda. U takvim slučajevima vino postaje vrlo atraktivno. Prekrasne duboke crvene boje s ljubičastim refleksima, bogato voćnim aromama crnog koštičavog voća poput višanja i trešanja, pomiješano s listom paprati ili ribiza, sjajnog kabernetskog omjera kiselina i ekstrakta koji okusu daje čvrstinu, solidnog tijela te obilnih i ugodnih tanina koji na aftertasteu, nakon što iščezne kiselina, ostavljaju slatkasti dojam.

Obje sorte su autohtone (samonikle) istarske. Malvaziju se povezuje s velikom mediteranskom porodicom Malvasie, ali joj analizama nije pronađena nikakva sličnost. Teran se smatra izdvojenim klonom porodice Mondeuse Noir, u koju još spada i susjedni talijanski refosco kojeg se također može naći u Istri pod imenom refošk. Bordoške sorte cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc i petit verdot u Istri pokazuju

izvanredne rezultate, pa se sve više uzgajaju. Merlot je danas čak zastupljenija sorta od domaćeg terana. Kod bijelih je poslije malvazije drugi po važnosti muškat. Ovdje se on naziva muškat momjanski ili muškat bijeli i klon je velike sorte Muscat e Petit Grain. Češće se proizvodi kao slatko vino, ali ga se u posljednje vrijeme sve više proizvodi kao potpuno suho.