Dalmacija
Dalmacija je tipična mediteranska regija i gotovo sve sorte vinove loze u ovoj regiji su autohtone. Vinska regija Dalmacija podjeljena je na Sjevernu Dalmaciju, Srednju i Južnu Dalmaciju, Dalmatinsku zagoru uz izdvojenu posebno zaštićenu oznaku izvornaosti, „Dingač“.
Naša europska civilizacija mnogo toga duguje starim Grcima koji su se prvi počeli organizirano baviti vinarstvom i vinogradarstvom u Dalmaciji. Danas više nema Grka u Dalmaciji, ali ostala je vinska sorta Grk bijeli koja uspijeva samo na pjeskovitom tlu krajnjeg zapada otoka Korčule oko mjesta Lumbarda.. Iako je Dalmacija poznata po crnim vinima glavni aduti otoka Korčule su bijela vina. Uz Grka bijelog Korčula je poznata po Pošipu autohtonoj korčulanskoj sorti. Pošip je vino blistave, slamnato-žute boje, visokih alkohola i osebujnih okusa. Autohtona dalmatinska sorta Maraština na otoku Korčuli još poznata kao Rukatac donijeta je na otok prije više od tisuću godina.
Brdoviti Pelješac, drugi po veličini hrvatski poluotok krasi regiju Dalmaciju. Najbolje hrvatsko crno vino sorte Plavac mali, najzastupljenija crna sorta, Dalmacije i Hrvatske dolazi sa ovog poluotoka. Sorta je prilagođena vreloj mediteranskoj klimi i škrtom tlu, Plavci s južnih krševitih padina izloženih suncu daju puna, snažna i bogata vina izvrsne kakvoće i dugog životnog vijeka. Suprotno, Plavci „iz polja“, ili iz unutrašnjosti poluotoka Pelješca daju laganija, svježija vina. Vina obično obiluju taninima, ponekad i vrlo trpkim, s često vrlo visokim alkoholima. Plavac mali najviše se uzgaja na Pelješcu, Hvaru, Braču i Visu, a najznačajniji i najpoznatiji položaj je Dingač. Padina je to gorskoga bila, eksponirana prema jugozapadu s inklinacijom od 10° do 60°. Upravo strmina gorskoga bila i otvorenost prema moru tajna je kvalitete vina Dingač. Utvrđen je roditeljski par sorata koje su spontanim križanjem dale potomka, Plavca malog. Oba roditelja su također autohtone dalmatinske sorte, a to je: Crljenak kaštelanski ili Tribidrag, odnosno slavna kalifornijskija sorta Zinfandel, odnosno talijanski Primitivo. Drugi je roditelj plavca malog je Dobričić, autohtona hrvatska sorta koja se uzgaja samo na otoku Šolti, a često se koristi za popravljane boje kod vina ostalih sorata.
Ako se sa Korčule i Pelješsca zaplovi prema sjeveru, preko Korčulanskog Kanala dolazi se na otok Hvar, najsunčaniji otok Dalmacije. Južna strana otoka Hvara, vrlo strma, sa svoja dva značajna položaja Ivan Dolac i Sveta Nedjelja, idealna je za uzgoj Plavca malog i bogatih vina bujnog tijela. Bogdanuša je najpoznatija, autohtona, bijela vinska sorta otoka Hvara.
Vugava je još jedna autohtona dalmatinska sorta, najrasprostranjenija na otoku Visu. Upotrebljava se za proizvodnju vrhunskih i moćnih dalmatinskih bijelih vina, ali i slatkih prošeka.
Tipični predstavnici crnih vinskih sorata Sjeverne Dalmacije su Babić, Grenache i Plavina, a bijelih Debit i Maraština. Najznačajnija vinogorja su Primošten, Pirovac Skradin, Promina te Benkovac – Stankovci. Sva vina Sjeverne Dalmacije ugodnih su kiselina, sviježa, nježna i pitka. Primoštenski vinogradi „Primoštenska čipka“ najimpresivniji su spomenik dalmatinskome težaku čije su vrijedne ruke stoljećima plele kamenu čipku koja je štitila i hranila lozu. Danas na području Primoštena dominira uzgaja sorta Babić, još jedna autohtona crna sorta Sjeverne Dalmacije. Babić kao i Plavac mali u plodnim poljima zaleđa daje laganije varijante vina ustaljene kvalitete dok u škrtom kamenjaru daje postiže vrhunske rezultate. Debit (Bjelina, Čarapar, Debit bijeli, Bilina, Debić, Pagadebit, Puljižanac) je kasna sorta bijelog grožđa. Vjerojatno potječe iz Italije, a vina koja nastaju od njegova grožđa uravnotežena su i pitka.
Najteže razdoblje u povijesti vinogradarstva Dalmacije je za vrijeme pojave foiloksere i propadanja vinograda (1894. – 1918.), ali je u istom razdoblju djelovala takozvana “Vinska klauzula”, koja je omogućila uvoz jeftinijih talijanskih vina, što je rezultiralo velikim iseljavanjem stanovnika Dalmacije, obzirom da su u 19. stoljeću mnogi Dalmatinci živjeli upravo od vinove loze. Dalmacija je regija u Hrvatskoj u kojoj je vinova loza najviše utjecala na život čovjeka.
