Središnja bregovita Hrvatska
Središnja bregovita Hrvatska snažno je povezana s vinovom lozom o čemu svjedoče arheološki nalazi, stari više od sedamdeset milijuna godina na području Radoboja u Hrvatskom Zagorju. Ipak čuvenu ljubav prema vinovoj lozi, ovaj kraj može zahvaliti starim narodima Tračanima, Ilirima i Keltima koji su uzgajali vinovu lozu i od nje proizvodili vino te Rimljanima koji su njen uzgoj ponekad branili, a ponekad poticali.
Ovo područje čini pet vinogradarskih podregija ili bolje rečeno pet različitih Zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI) sa svojim vinogorjima. Na krajnjem istoku, uz rijeku Savu, smještena je Moslavina s vinogradima na blagim obroncima Moslavačke gore. Sjevernije na pitomim obroncima planina Medvednice, Kalnika i Bilogore smjestili su se vinogradi podregije Prigorje – Bilogora. Zagorje – Međimurje najsjevernije je područje uzgoja vinove loze u Hrvatskoj s karakterističnim brežuljkastim položajima koji se prema sjeveru vežu s Alpama, dok su za Plešivicu karakteristični slikoviti i jedinstveni vinogradarski amfiteatri Žumberačkog gorja. U području slijeva rijeke Kupe te njenih pritoka Mrežnice i Dobre, na niskom brežuljkastom gorju Vukomeričkih gorica smješteni su vinogradi vinogradarske podregije Pokuplje.
Klima je umjereno kontinentalna, pogodna za proizvodnju bijelih vina. Najzastupljenije sorte su Graševina, Pinot sivi, Pinot bijeli, Rajnski rizling, Chardonnay, Kraljevina, Moslavac, Sauvignon i Muškat žuti. Svakako su vrijedne spomena i druge sorte poput Škrleta i Kleščeca. Ovo je kraj i autohtonih, slabije zastupljenih sorata poput Sokola, Velike beline, Beline smudne, Črnine kasne te mnogih drugih. Vina su srednje alkoholna, umjerenih do visokih kiselina, ekstraktna, u pravilu svježa i pitka, lijepih cvjetnih, voćnih i začinskih aroma. Područje je to i izvrsnih pjenušavih vina tipične svježine i lepršavosti, uglavnom proizvedenih od mješavina sorata. Nerijetko nalazimo prekrasne pjenušce autohtonih sorata: Kraljevine, Moslavca, Škrleta, Plaveca žutog ili Šipona. Umjereno tople jeseni i uvjeti za stvaranje plemenite plijesni, u pojedinim godinama omogućuju proizvodnju kompleksnih, gustih, viskoznih te kiselinama relativno bogatih predikatnih vina, izuzetno izražene arome. Područje je ovo i proizvodnje crnih i ružičastih vina. Crna vina su različitih nijansi rubin crvene boje, svježa, srednje do jako alkoholna, umjerenog intenziteta tanina te izraženih voćnih aroma. Iako se crna vina u ovom kraju piju uglavnom mlada mogu se proizvesti i kompleksna crna vina pogodna za odležavanje, a najzastupljenije crne sorte su Frankovka, Pinot crni, Portugizac i Cabernet sauvignon.
Ova regija pokriva 20% vinograda cijele Hrvatske, a prema evidenciji iz Vinogradarskog registra, ovdje se proizvodi 17,5% ukupne hrvatske proizvodnje grožđa i vina.
Vinova loza se uzgaja na nadmorskoj visini od 120 metara pa sve do 400 metara nadmorske visine. U ovoj regiji nema vinarija s velikom proizvodnjom kao u Slavoniji i Podunavlju, nego je riječ o manjim, obiteljskim podrumima koji imaju i mogućnost smještaja gostiju povezujući na taj način turizam i vinarstvo. U Zagrebačkoj županiji 2000. godine pokrenut je prvi projekt vinskih cesta u Hrvatskoj. Međimurska vinska cesta, prema ocjeni Instituta za turizam iz Zagreba, određena je kao vinska cesta vrhunskog nacionalnog značaja.
Udruga vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska osnovana je 2019. godine radi unapređenja vinogradarstva i vinarstva te promidžbe vina regije Središnja bregovita Hrvatska. Udruge Graševina Croatica, Vino Dalmacije i Vinistra su već stekle status regionalnih organizacija, a priznavanjem Bregovite Hrvatske omogućit će se daljnji razvoj domaćeg vinarstva jer će svaka regionalna organizacija moći samostalno financirati promotivne i marketinške aktivnosti. Također se otvaraju mogućnosti za izradu strategija razvoja vinarstva u svakoj hrvatskoj regiji, po uzoru na model razvoja najpoznatijih talijanskih ili francuskih regija čiji vinari djeluju kroz identične modele udruživanja.
Zagorje je površinski jedna od najvećih vinskih podregija u kontinentalnoj Hrvatskoj sa specifičnim nasljeđem usitnjenih parcela. Zagorje je ujedno i najhladnija vinsko područje te se u vinima može uvijek naći visoka razina kiselina zbog čega je sve popularniji uzgoj slatkih vina u kojima je takva razina kiselina poželjna.
U ovoj regiji uz internacionalne sorte intenzivno se radi i na revitalizaciji autohtonih sorti poput Škrleta, Dišeće ranine, Moslavca bijelog, Kraljevine, Plaveca žutog, koje su naše genetsko blago i živi spomenik stoljetnome radu naših težaka i predaka. Od preko 120 autohtonih vinskih sorti u Hrvatskoj, Škrlet je prva sorta na kojoj je provedena klonska selekcija iz koje danas imamo kvalitetan sadni materijal. Zahtijeva puno manje njege od nekih svjetski razvikanih sorti koje su ovdje udomaćene. Vino je puno, svježe, s izraženom nježnom nenametljivom specifičnom sortnom aromom. Uz revitalizaciju autohtonih sorti u bregovitoj Hrvatskoj korijenje pušta i biodinamički pristup vinogradarstvu i vinarstvu.
