/ / Organoleptičko (senzorno) ocjenjivanje vina u Republici Hrvatskoj
Natjecanja i ocjenjivanja Aktualnosti

Organoleptičko (senzorno) ocjenjivanje vina u Republici Hrvatskoj

Od samih  početaka proizvodnja vina vezana je za senzorno ocjenjivanje, budući da se i odabir vina temelji na dojmovima koje ono ostavlja na pojedinca, „ljubitelja vina“.  Iako se danas koriste brojne fizikalne i kemijske analize, kojima se vrlo precizno određuje kemijski sastav, u konačnici je senzorna ocjena nezaobilazna pri vrednovanju kakvoće vina. Kod prvih ocjenjivanja, do prve polovice 20. stoljeća koristile su se metafore kako bi se opisali dojmovi o vinu, dok se danas vina uglavnom ocjenjuju po strogo definiranim kriterijima. U svakom slučaju senzorna procjena kakvoće vina temelji se na procjeni svojstava: bistroće, boje, mirisa, okusa i opipa. 

Metode senzornog vrednovanja vina mogu biti opisne i brojčane. U opisnim ili deskriptivnim metodama vina ocjenjivači svoje dojmove opisuju riječima, dok se kod brojčanih metoda pojedina svojstva izražavaju brojevima. U Republici Hrvatskoj senzorno ocjenjivanje vina u skladu je s međunarodnim standardima „Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino“ (The International Organisation of Vine and Wine – OIV), a definirano je nacionalnim propisima: Zakonom o vinu i Pravilnikom o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina. 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Organoleptičko ocjenjivanje vina sa Zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) provodi se metodom „100 bodova“ pri čemu se brojčano ocjenjuje izgled (bistroća i boja), miris (čistoća, intenzitet i kvaliteta), čistoća, intenzitet, trajnost i kvaliteta okusa te opći dojam.  Da bi vino dobilo prolaznu ocjenu niti jedna od navedenih karakteristika ne smije biti negativno ocjenjena. Ocjenjivanje provodi komisija od pet certificiranih članova, a konačnu ocjenu predstavlja medijana. Pojedini rasponi ocjena u suglasju su s fizikalno kemijskom analizom i ograničenjima vezanima uz proizvodnju grožđa i vina određuju i određene tradicionalne izraze odnosno kategorije kakvoće vina koje su karakteristične za Republiku Hrvatsku. Tako „Stolno vino“ sa Zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) mora biti ocjenjeno s minimalno 65 bodova, „Kvalitetno vino“ s minimalno 72 boda, a „Vrhunsko vino“ s minimalno 82 boda. Tradicionalne izraze nije obvezno isticati na etiketi vina. Pjenušava, biser i gazirana vina ocjenjuju se metodom „da / ne“ pri čemu ocjenjivači potvrđuju pozitivnu kakvoću, sukladno stručnim standardima.

Pravilnikom su propisani i uvjeti u kojima se provodi senzorno ocjenjivanje vina. Uz preporučeni redoslijed kojim se ocjenjuju vina zanimljivo je istaći odgovarajuće temperature uzoraka. Temperatura pjenušavih, biser i gaziranih vina trebala bi biti u rasponu od 8 do 10 ˚C, bijelih i ružičastih vina od 10 do 12 ˚C, predikatna, specijalna i voćna vina ocjenjuju pripremljena na temperaturi od 10 do 14 ˚C, a crna vina od 15 do 18 ˚C.  

Podijeli na društvenim mrežama!

Povezane objave